Листа аутора и радова изабраних за изложбу Првог међународног бијенала радова на папиру, Приједор 2016.

Lista autora i radova izabranih za izložbu Prvog međunarodnog bijenala radova na papiru, Prijedor 2016.

The list of authors and artwork selected for The First International Biennial of Art exhibition, Prijedor 2016

Autori 20 vijeka

Ocjene članaka: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

       Prijedor se početkom XX vijeka upisuje u istoriju savremenog likovnog stvaralaštva tadašnje Bosne i Hercegovine. Na prvoj likovnoj izložbi 1907. godine učešće uzimaju tri školovana slikara od kojih su dva Pero Popović i Todor Švrakić iz Prijedora. Svoj opus potvrdili su neposredno iza toga izlažući u Prijedoru 1910. godine na izložbi koja se zvanično smatra drugom likovnom izložbom u istoriji Bosansko – hercegovačkog slikarstva.

 
      Dovoljno je nabrojati imena nekoliko značajnih autora poteklih sa ovih prostora: Švrakić, Popović, Četić, akademik Sreten Stojanović, Mitrinović, Kragulj, Miljuš, kojima uz rame stoji još petnaestak akademskih slikara, desetak likovnih pedagoga i nekoliko naivnih slikara, pa da se dobije potvrda značaja ovog kulturnog centra u likovnom stvaralaštvu.
      Od početka 60-tih godina prošloga vijeka počinje da se formira likovna zbirka Muzeja Kozare upravo djelima prvih prijedorskih slikara Popovića, Švrakića i Četića, kao i vajara Sretena Stojanovića. Žena, Ustanak, Sloboda, Portret dr Mladena Stojanovića, i Autoportret su prva djela vajara Sretena Stojanovića otkupljena za zbirku Muzeja, koja će se skoro pedeset godina kasnije pretvoriti u poseban legat u sklopu Spomen kuće porodice Stojanović.
 
      Do kraja 80-tih godina zbirka se polako popunjava likovnim djelima uglavnom prijedorskih slikara kao što su: Dragutin Mitrinović, Milan Vasiljević, Radovan Kragulj, Ljubomir Stahov, Branko Miljuš, Predrag Marjanović, Slobodan Garić. 1992. godine povodom izložbe srpskog slikara Milića Stankovića od Mačve, Muzej dobija na poklon od autora šest likovnih djela. U organizaciji Narodnog Muzeja – Beograd, Odbora za nacionalnu solidarnost sa Republikom Srpskom i Umjetničkog bratstva Manastira Krka, 1996. godine poklonjena su Muzeju Kozare 42 umjetnička djela u sklopu izložbe pod nazivom Milošta iz njedara. U ovom opusu od 42 imena srpske umjetnosti, Muzej prvi put u tolikom broju dobija djela autora koji nisu sa ovog područja. Iva Despić, Mira i Sava Sandić, Milan Marinković-Cile, Mihajlo Rakita, Sava Stojkov,Miloš Šobajić, Zdravko Mirčeta, među ostalima predstavljaju zbirku slika, grafika i skulptura formiranu u legat Narodnog Muzeja iz Beograda.

Autori 21 vijeka

Ocjene članaka: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Prva decenija XXI vijeka obilježena je značajnim povećanjem umjetničke zbirke

Muzeja Kozare. Sredinom 2000-te godine. slikar Branko Miljuš u sklopu svoje izložbe, poklanja Muzeju 50 svojih radova. Na taj način osniva se legat Branka Miljuša, koji će narednih godina biti dopunjen sa još 60 djela kako samog autora tako i njegovih kolega slikara Danice Masniković, Nenada Zeljića, Stojana Ćelića, Mile Grozdanića, Miće Popovića, Dragana Rogića ,Mirjane Mihač i drugih.
 
      Osnivanje novog legata povezano je sa i menom slikara Zdravka Mandića, koji povodom svoje izložbe u Prijedoru 2006. godine poklanja Muzeju 20 svojih akvarela.
      Od značajnih likovnih manifestacija Muzej Kozare u saradnji sa Opštinom Prijedor je organizator likovne kolonije Sreten Stojanović, koja se održava od 2005. godine na Mrakovici. Zahvaljujući ovom događaju koji prerasta u tradiciju, likovna zbirka je obogaćena za još 70 radova učesnika ove kolonije kao što su: Branko Miljuš, Radoslav Gašić ,Ljubomir Stahov, Radovan Kragulj, Mile Grozdanić, Dušan Đokić i mnogi drugi.
 
      Ono čime se Muzej Kozare danas najviše ponosi jeste Spomen kuća porodice Stojanović, koja je iz temelja restaurirana i otvorena 2007. godine. Tom prilikom otvorena je stalna postavka likovnih i vajarskih djela akademika Sretena Stojanovića, koja je zahvaljujući porodici Stojanovića bogatija za160 primjeraka akvarela, crteža , skica, reljefa, skulptura i bista.